- Ribolovna kraljica Turopolja jezero "Vukovina" evo i kratkog opisa ove stvarno kraljevske vode;  Temeljem slavne povijesti društva ZRD (1894.) je i u današnje vrijeme u prvim redovima glede primjene najnovijih Europskih stremljenja u sportskom ribolovu. Tako je nedvojbeno prvo u Hrvatskoj još godine 2001. imalo izrađenu Ribolovno gospodarsku osnovu za jezero “Staro-Čiče-Vukovina” s kojim gospodari, na principima europske i svjetske ribolovne avangarde "ulovi-pusti”. Osnovu su izradili i ZRD-u donirali stručnjaci Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Glede prihvaćenog sustava ribolova “ulovi-pusti” ulovljena riba se nakon vaganja i fotografiranja neozlijeđena vraća u vodu. Kako se ulovljena riba vraća u istu vodu u kojoj je ulovljena, već do sada uspostavljeni riblji fond mjeren ribolovnim rezultatima.
Sva ulovljena riba nakon vaganja i fotografiranja uz maksimalnu brigu i uporabu odgovarajuće opreme da se dodatno ne ozlijedi, ponovno vraća u jezero. Ovakav avangardni pristup ribolovu doprinosi i stalnom porastu interesa, kako domaćih tako i stranih ribolovaca, za boravak na jezeru.

-"Šumbar" Karlovac najatraktivnija voda u okolici Karlovca pa i šire;
Jezera Šumbar nalaze se oko 10 km sjeveroistočno od Karlovca i sastoje se od 3 jezera, ukupne površine 25 ha. Najveće je Veliko jezero (650 x 300 m) s dubinom vode od 1 - 12 m, a staro je 30-tak godina. Desni bajer je veličine 500 x 100m, dubina vode 1 - 7 m, starosti 20-tak godina. Eko-jezero ili Komercijalni bajer najstariji je bajer, datira iz 50-tih godina 20.st, dimenzija 100 x 200 m, dubine 3 - 4 m.Ribički dom je otvoren u novije doba, i u njemu danonoćno dežuraju ribočuvari koji se brinu za sve što se događa na jezerima.Veliko jezero oblika nepravilnog četverokuta duljine otprilike 300 x 400 metara, s nekoliko većih zaljeva, otoka i otočića. Dubina mu varira od 1 do 7 metara, a dno je puno lomova, odnosno ostataka drveća i granja što je nekad raslo na dnu. Voda je zelenkaste boje, a bistrina varira ovisno o godišnjem dobu i temperaturi. Staro je tridesetak godina, a uz šarana, amura, soma, štuku, smuđa, pastrvskog grgeča, obiluje raznovrsnom bijelom ribom. Na njemu se može loviti uz dnevnu i godišnju ribolovnicu KŠR "Korana". Prilikom dolaska u ribolov obavezno se morate javiti u dom čuvaru volonteru, gdje se obavlja odabir i najava mjesta. Dozvoljen je dolazak na vodu automobilom, noćni ribolov kao i ribolov s tri ribolovna pribora.  Svi ulovljeni šarani i amuri se bez obzira na veličinu i uz obaveznu uporabu mreže čuvarice moraju pustiti. Lov drugih vrsta riba dozvoljen je u količini i mjeri propisanoj od Ministarstva i kluba. Uz vodu se za vrijeme ribolova smije kampirati, ali je zabranjeno loženje vatre, bacanje otpada ili uništavanje raslinja. Također je zabranjeno ulaženje u vodu radi zadjeva, hranjenja, ili bilo čega drugog u vezi ribolova. Na odlasku s vode obavezno je napraviti odjavu kod ribočuvara volontera, prijaviti i pokazati ulov i prema potrebi dozvoliti pregled vozila.
Desno jezero je dugo oko 500, a široko oko stotinjak metara. Dubina mu se kreće od 1 metra uz obalu do 6 - 7 metara na sredini. Dno mu je glinasto, neravno i prepuno potopljenog drveća što je nekad raslo s njegova dna. Staro je dvadesetak godina, a sadrži sve navedene riblje vrste kao i Veliko jezero. Ribolov je po istom režimu kao i na Velikom jezeru, osim što je dozvoljeno odnošenje manjih šarana i amura uz poštivanje mjera, lovostaja i dozvoljenog dnevnog ulova ribe. Šarani i amuri preko 8 kg moraju se neozlijeđeni vratiti u Veliki bajer.
Eko jezero nepravilnog je pravokutnog oblika, stotinjak metara širine i oko 200 metara dužine. Dubina mu je jednolična oko 3.5 - 4 metra. Dno je glinasto, pokriveno muljem. Jezero je najstarije od svih i datira iz pedesetih godina. Bogato je poribljeno šaranima i amurima i pretvoreno u komercijalni ribnjak.

- "Rak" Rakitje Zagreb kralj modernog ribolova u samom srcu grada Zagreba;
Na inicijativu nekoliko športskih ribolovaca Rakitja (Zlatka Novačića, Ivana Vrčković i Ivana Mihina) dana 05.06.1993. godine u prostorijama MZ RAKITJE održana je osnivačka skupština na kojoj je bilo nazočno 79 ribičkih entuzijasta i prijatelja prirode. Na skupštini je izabran inicijativni odbor od 20 članova koji je imao zadatak provesti organizaciju osnutka Društva u registar pod imenom ŠRD "RAK" RAKITJE. Paralelno s tim započela je izgradnja RIBIČKOG DOMA uz veliki doprinos i zalaganje tadašnjeg predsjednika Slavka Palameta. U izgradnji Ribičkog doma sudjelovalo je materijalno ili vlastitim radom 127 građana i 18 poduzeća. Dana 01.01.1994. godine Društvo je počelo sa radom već u izgrađenom Ribičkom domu.ŠRD "RAK" imalo je 1642 članova-ribolovaca a na kraju 2000. godine broji sa 814 članova. Društvo gospodari sa 250 hektara vodenih površina jezera u Rakitju. Svake godine organizira se poribljavanje jezera i kod toga je važno spomenuti podatak da Društvo sa minimalno 60% prikupljenih sredstava od članarina izdvaja u fond za kupnju riba. 
2001. godine uveden je novi način ribolova na jezeru "Juš" koji se nalazi u neposrednoj blizini Ribičkog doma, pod svjetskim nazivom "Catch And Release", tj Ulovi i pusti. time je naše Društvo primjenilo europske i svjetske propise športskog ribolova na nivou naše Države. ŠRD "RAK" ostvaruje uspješne rezultate u natjecateljskim disciplinama ribolova i to u više kategorija. Trenutno ima seniorsku i juniorsku, te ekipu kadeta i kadetkinja. 
Društvo organizira mnogobrojna natjecanja na svojim vodama kao i školu malih ribolovaca u prirodi, predavanja na temu športskog ribolova i zaštitu okoline. Članovi "RAK-a" ulažu maksimalne napore u zaštitu, cuvanja i uređenja obale i voda jezera, što smatraju najvažnijim zadacima u budućem razdoblju, jer se samo takvim načinom rada može sačuvati prirodna  ljepota.

- "Savica" Zagreb kutak netaknute prirode u samom centru grada;
Društvo je osnovano 28. 12. 1976. u Zagrebu pod nazivom Udruga Sportskih Ribolovaca "Pešćenica" (USR "Pešćenica"). Društvo je nastalo odvajanjem od Zagrebačkog športskog ribolovnog društva pod kojim su spadali svi tadašnji ribolovci koji nisu imali matično društvo. (svaka općina koja je imala svoje vode imala i pravo osnovati svoje društvo).Kao registrirano društvo počeli su se odvajati novci od članarina za poribljavanje i očuvanje voda društva.Novci su stizali i od općine i od Zagrebačkog športskog ribolovnog društva.USR Pešćenica je svake godine definirala plan rada, program takmičenja i financijski plan i zajedno sa mnoštvom članova postaje drugo najveće društvo u Hrvatskoj.