Pod grabežljivice podrazumijevamo ribe koje se hrane drugim ribama.Oni su riječno jezerski predatori.U tu skupinu spada som,štuka , smuđ ,bolen , pastrvski grgeč ,grgeč ili ostriž .....

Štuka je riba iz porodice Esocidae. Ima vretenasto tijelo i veliki je grabežljivac. To njegovo vretenasto tijelo završava karakterističnom glavom, širokom i spljoštenom, u obliku pačijeg kljuna. Čeljust joj je opremljena s oko 700 zuba, nagnutih prema unutra. Oči, smještene na vrhu glave, omogućavaju joj široko vidno polje. Leđna peraja položena na vrhu stražnjeg dijela tijela, služi joj za snažan zalet kad odluči napasti plijen!Pore na glavi, smještene na obje donje čeljusti povezane s bočnom linijom, omogućuju štuki da osjeti i najmanju vibraciju s velike daljine.Boje njezinog tijela pogodne su za savršenu kamuflažu: leđa, tamno zelene boje koja ide do crne, prošarana svjetlijim trakama, dok su bokovi zelenkasti, a trbuh bijel.

Som je riba iz porodice Siluridae. Ima izduženo tijelo, široko i zdepasto na prednjem dijelu lagano je spljošteno na stražnjem dijelu u razini repne peraje. Koža nema ljuski, a prekrivena je sa sluzi koja daje somu ljepljiv izgled. Glava mu je velika i masivna, uzdužno spljoštena a završava široko rasječenim ustima, sa 6 brkova, 2 dugačka na gornjoj čeljusti i 4 nešto kraća na donjoj čeljusti. Visoko postavljeno oko maleno je što navodi na noćni život. Dugačka analna peraja završava na razini repne peraje od koje je odvojena samo malenim izreskom. Tijelo je sive boje išarano tamnijim mrljama na leđima i bokovima dok je trbuh svjetlije boje.

Smuđ je riba iz porodice Percidae. Vitko tijelo mu je prekriveno malenim, veoma prijanjivim ljuskama koje smuđu na dodir daju hrapav izgled. Produljena glava završava oštrom gubicom. Široko rasječena usta posjeduju veoma razvijeno zubalo: 6 snažnih očnjaka služe ranjavanju i hvatanju plijena, ostali zubi, nešto slabiji i usmjereni prema unutra, imaju za cilj zadržavanje uhvaćenih ribica. Sjajne oči, osobite strukture mrežnice osiguravaju mu odličan vid čak i pri velikim dubinama i u nedostatku svjetlosti.Maleni razmak dijeli prvu bodljikavu leđnu peraju od druge, koju oblikuju samo mekane zrakaste bodlje .Skržni poklopčić nema drača. Dobro vidljiva bočna linija produljuje se do repne peraje debelih i tvrdih rubova što smuđu omogućava da se brzo kreće. Obojenost mu se mijenja u funkciji pojedinca i životne sredine. Općenito je leđni dio sivo-zelenkast, a postaje svjetliji po bokovima išaranim okomitim tamnim prugama koje pod trbuhom postaju bijelo-žutkaste. Za vrijeme parenja tijelo mužjaka postaje tamnije i tada ih zovemo Ugljenari.

Bolen pripada rodu Aspius iz familije Cyprinidae.Predstavlja jedinu grabežlivicu iz familije šarana,jer jez,deverika,šaran samo rijetko napadaju sitnu ribu i ona im nije osnovna hrana.Može biti i 8 kg. težak i dug preko 1m,ali se u našim vodama najčešće sreću i love boleni težine do 2 kg.Ovo je atraktivna i lijepa riba.Tijelo joj je bočno spljošteno i prekriveno sitnim ljuskama.Kod većih primjeraka leđa su blago pogrbljena.Boja leđa je tamno zelena,bokovi su metalno bijeli a peraje su bijele.Ima dobro razvijenu analnu peraju,blago konkavnog oblika,kao i repnu koja mu omogućava izuzetne plivačke sposobnosti.Usta su mu prostrana i duboka.Bolen plijen proždire gutanjem,budući da nema zube u zubalu,kao recimo štuka.Ždrijelo ove ribe je hrapavo i kad plijen jednom zađe u ždrijelo nema načina da se vrati u kontra smjeru.Bolen živi u cijeloj Evropi,u slivovima Crnog,Baltičkog i Kaspijskog mora,osim sjeverne Škotske,IrskeDanske i jugozapadne Engleske.U Skandinaviji živi samo na jugu,dok Finske rijeke zaposjeda samo na zapadu.Uglavnom jedinke istog uzrasta formiraju jato,ali ovdje jato nije sačinjeno od riba iz istog legla,kao što je slučaj kod većine riba.Ovo ima za posljedicu da se veličina jata ne smanjuje bitno sa veličinom ribe ,pa tako i največi boleni love  plijen jatno.Boleni okruže jato sitne ribe i napadaju iznenada.Kao posljedica ovakvog načina hranjenja,na površini vode vidi se pravi vatromet sitne ribe koja iskače iz vode kako bi se spasila.

Pastrvski grgeč raste 4 do 6 inča (10 do 15 cm) tijekom prve godine, 8 do 12 inča (20 do 30 cm) u dvije godine, 16 inča (40 cm) u tri godine. Oni su obično zeleni sa tamnim mrljama koje tvore vodoravne pruge po sredini riba na obje strane.Donjoj varira u boji od svijetlo zelene do gotovo bijela. Oni su gotovo podijeljena leđna peraja s prednjeg dijela koji sadrži devet kralježnica i stražnji dio koji sadrži 12 - 13 mekih zraka.Njihova gornja čeljust seže daleko izvan stražnje rubu oka.

Grgeč pripada među grabežljivce. Često tvori jata kojima napada druge ribe , ponekad i svoju vrstu. Druga komponenta prehrane su bezkralježnjaci (ličinke ,crvi) i riblja mlađ .Tijelo je relativno visoko. Na leđnoj strani su dvije odvojene leđne peraje . U prvoj se nalazi 23 – 17 tvrdih zrakastih bodlji , a u drugoj od 1 do 2 tvrdih i 13 – 16 mekih zrakastih bodlji . Na kraju prve leđne peraje nalazi se tamna točka. Trbušna, repna i kaudalne peraje obično imaju crvenkastu nijansu. Pokriven je sitnim gustim ljuskama koje čvrsto prijanjaju uz tijelo. Na bokovima su tamne poprečne pruge. Naraste do maksimalne dužine oko 50 cm, ali obično tvori patuljaste forme. Svjetski rekord je 68 cm i 10,4 kg. Može doživjeti 22 godine.